Grad Križevci danas je u Kino dvorani organizirao predstavljanje kroz prezentaciju plana održive urbane mobilnosti na području grada.
Na ovom predstavljanju, građani su imali priliku saznati kako će biti reguliran promet u centru grada, uključujući detalje o uvođenju zona 30 koje će usporiti promet radi povećanja sigurnosti. Također, bile su predstavljene informacije o izgradnji biciklističkih i pješačkih staza, te uvođenju javnog gradskog prijevoza i sustava javnih bicikala. Uz to, govorilo se o planovima za naplatu parkiranja te je bio prikazan pregled dokumenata, odluka i strategija koje je grad donio kako bi omogućio ove promjene.
Današnjem prezentiranju prisustvovali su gradonačelnik Mario Rajn, predstavnici Fakulteta prometnih znanosti, predstavnici tvrtke Academic te predstavnici tvrtke Ernst & Young, a prezentiranje je vodio zamjenik gradonačelnika Danijel Šaško.
Prezentacija je bila podijeljena na nekoliko segmenata, uključujući primjere dobre prakse, pregled dokumenata i pregled ostvarenog. Na kraju, najzanimljiviji dio bili su pitanja prisutnih građana.
Zamjenik Šaško uvodno je postavio pitanje: “Zašto se djeca više ne igraju na ulicama?” te je ujedno i dao odgovor: “Uglavnom je odgovor da većina današnje djece gleda u mobitel, dok s druge strane problem je i u kolnicima koji su nesigurni. Kada su kolnici nesigurni, sigurno roditelji neće pustiti svoje dijete na igru,” zaključio je zamjenik Šaško.
Kao primjer istaknut je smjer kojim ide Europa te su uzeti primjeri poput Hamburga. Još jedan primjer je Pariz, gdje su 22 ulice u blizini škola pretvorene u pješačke zone. Austrija provodi pilot projekte po cijeloj zemlji. Sljedeći primjer su uže ulice, te je zamjenik Šaško predstavio jedno istraživanje koje je provela Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health u sedam gradova. Zaključak istraživanja je da su uže gradske ulice sigurnije od širih.
Također su dotaknuti primjeri i po pitanju teme zone 30, zone 20 i zone niskih emisija. Uzet je primjer uvođenja ograničenja brzine na 30 km/h u Bologni, što je rezultiralo smanjenjem broja nesreća i ozljeda te je analiza statističkih podataka iz 2023. i 2024. godine potvrdila opravdanost odluke Grada Bologne o uvođenju gradskog prometa s brzinom od 30 km/h.
“Infrastruktura nam je preduvjet da bi ljudi mogli pješačiti i voziti bicikl. Što imamo više biciklističkih staza, imat ćemo više biciklista. Nitko nije prvo imao više biciklista pa onda gradio staze, već obrnuto. Prvo treba ići izgradnja da bi privukli bicikliste”, kazao je zamjenik Danijel Šaško.
Posjetiteljima je prikazana video snimka biciklističke mreže iz Rotterdama gdje je prikazano kako se, gdje god je moguće, odvajaju automobili od biciklista. Rijetko se može vidjeti i biciklistička staza koja je izvedena kao traka. Drugi video snimak prikazao je kako mali Britanci voze bicikl u Nizozemskoj.
“Video govori o tome da zapravo nije do mentaliteta, već do infrastrukture jer kada stavimo male Britance u Nizozemsku, ispadne da i oni mogu sigurno voziti bicikl na njihovim stazama, čak i tamo gdje su dijeljeni s automobilima”, dodao je zamjenik Šaško nakon pogledanog videa.
Na slici možemo vidjeti biciklističku stazu koja je u kontinuitetu, a cesta zapravo sječe tu stazu. Dakle, automobili sijeku stazu i ovo je nemoguća misija u Hrvatskoj napraviti jer kada probate s bilo kim razgovarati od upravitelja cesta, gotovo nitko to ne dozvoli. Ovo je zapravo najsigurnije i daje prednost onima sporijima, dok je kod nas situacija takva da su automobili uvijek u prednosti – istaknuo je zamjenik Šaško.
Na današnjoj prezentaciji dotaknuta je i tema parkirališne politike. Hag je uveo fiksne cijene parkiranja na nekim određenim ulicama i to u iznosu od 50 eura bez obzira na to je li automobil parkiran 10 minuta ili cijeli dan.
Europska deklaracija o poticanju vožnje biciklom usvojena je 4. listopada 2023. godine, a u deklaraciji se navode načela za poticanje biciklizma koja će voditi buduće aktivnosti u EU. Propisuju se jasne obveze u svim državama članicama, a to su sigurne i koherentne biciklističke mreže u gradovima, bolje veze s javnim prijevozom, sigurna parkirna mjesta te biciklističke autoceste koje povezuju gradove s ruralnim područjima.
Dan je primjer belgijske vlasti za koju se očekuje kako će ta mjera olakšati administrativni ping-pong. Kao primjer je istaknuto uklanjanje traka za parkiranje kako bi se izgradila biciklistička staza, što više neće zahtijevati dozvolu.
“Bruxelles je grad koji je do sada bio više orijentiran prema automobilima te je odlučio mijenjati zakone i pokušava olakšati izgradnju biciklističkih staza. Nije ni kod nas sve crno, zakoni se mijenjaju jer prije par godina nije bilo moguće implementirati zonu 30,” istaknuo je zamjenik Šaško.
Održiva urbana mobilnost nije samo bicikliranje, već i pješačenje kad je to najbolji izbor, bicikliranje kad je to najbolji izbor, javni prijevoz kad je to najbolji izbor i automobil kad ništa od prijašnjeg nije racionalno.
Zamjenik Šaško dotaknuo se jednog od bitnijih dokumenata u ovom cijelom projektu, a to je plan održive mobilnosti – SUMP koji je izrađen 2021. godine pomoću tvrtke Academica i sastoji se od 194 stranice. Sastoji se od analize postojećeg stanja, brojanja prometa, analize raskrižja, parkirališne ponude/potražnje, mišljenja građana te procjene potencijala putem anketa i terenskog istraživanja. U dokumentu postoje prijedlozi rješenja, pješačka infrastruktura, biciklističke staze, parkirališta za bicikle, javni gradski prijevoz, naplata parkiranja, zone 30, e-mobilnost i WebGIS platforma za upravljanje mobilnošću koja dolazi u sklopu tvrtke Academica.
SUMP se sastoji još od prometnog elaborata za područje grada Križevaca, studije uspostave javnog prijevoza na području grada Križevaca, prometnog elaborata za Frankopansku ulicu i prometne studije analize postojećih prometnih tokova na području grada Križevaca.
Bilo je riječi i o sustavu naplate parkiranja koji je krenuo u Križevcima prošle godine od ožujka. Uvedene su dodatne zone, povećane satne karte, smanjen trošak izdavanja dnevne karte na 2 eura, uvedene su povlaštene karte za stanare te nema godišnjih karata u I. zoni.
“Godišnjih karata na području Križevaca nema zbog relativno malo mjesta u centru grada. Imamo 80 parkirnih mjesta u prvoj zoni, a potražnja je puno veća. Našim građanima i posjetiteljima nudimo četvrtu zonu, gdje mogu parkirati 3 sata besplatno,” istaknuo je zamjenik Šaško.
Sustav javnih bicikala također je vruća tema u Križevcima, a ovaj sustav pokrenut je prošle godine u travnju. Trenutno Križevci broje 50 bicikala na 11 lokacija.
“Možda se to čini puno, ali zapravo je jako malo, trebali bismo ih imati više jer preporuke su najviše 300 metara udaljenosti između stanica. Neki gradovi su to probali prije, postavili su dvije stanice pa su se čudili zbog čega nitko ne koristi bicikle, jer jednostavno ne možete očekivati da će čovjek hodati 10 minuta do stanice, da se vozi 10 minuta i onda je opet 10 minuta udaljen od stanice,” pojasnio je zamjenik Šaško.
Sustavom upravlja Križevački poduzetnički centar, a bicikle iznajmljuje i održava NEXTBIKE. Od početka je aktivna akcija 30 besplatnih minuta dnevno, a uz 15 eura mjesečno omogućava se neograničen broj vožnji do 30 minuta. Ukupan trošak je oko 3000 eura mjesečno.
Ukupno je bilo 7082 najma u 13 mjeseci, s najvećom potražnjom tijekom svibnja i lipnja, a najmanjom tijekom siječnja. Prosječan korisnik vozi 1,3 km, a “najpoželjnije” stanice su ona kod željezničkog kolodvora i u centru, dok se najmanje koristi stanica u Ulici Koruška.
Što se tiče zone 30 u Križevcima, cilj je demotivirati stanovnike da koriste tranzitni promet. Imamo državne ceste i županijske ceste koje sijeku grad, koje su relativno široke i udaljene od nogostupa. Mnoge gradove stambene ulice pretvaraju u zone 30 ili ih zatvaraju, što je još jedno od rješenja. Dakle, pretvoriti ih u slijepe ulice i prekinuti taj tranzit kroz njih te dopustiti vožnju samo stanarima koji tamo trebaju biti, pojasnio je zamjenik Šaško.
Sigurniji prijelaz za pješake obrađen je u prometnom elaboratu. Izdvojene su dvije situacije: Ulica Bana Jelačića kod Osnovne škole “Vladimir Nazor” gdje će cijeli zavoj biti uzdignuto raskrižje te će se na taj način dobiti sigurniji prolaz pored škole. Druga situacija je uzdignuta zebra kod Centra za odgoj i obrazovanje u Ulici Matije Gupca. Ovakvih će u gradu biti desetak, koji će se implementirati u idućem razdoblju.
U prometnoj studiji provedeno je brojanje opterećenja prometa na 19 raskrižja. Izvršeni su proračuni opterećenja mreže prometnica korištenjem metode iskorištenja kapaciteta raskrižja (ICU).
Dvije situacije su istaknute iz analize: najviša brzina u centru grada ispred gradske uprave izmjerena je na čak 112 km/h. Povećanje prometa na alternativnim pravcima bilo je 25%-40%.
“Predložene su dvije faze. U prvoj fazi bi se zatvorio samo jedan smjer, cijeli centar grada u jedan smjer, a paralelno s tim Grdenićeva ulica u drugi smjer. Kada je petkom tržnica u Grdenićevoj ulici, problem je s parkiranim automobilima na cesti. Druga faza je potpuno zatvaranje centra, gdje bi samo dio od Baltićeve ulice postao u potpunosti zatvoren. Prva faza je uskoro u implementaciji, a nakon toga ćemo vidjeti pokazatelje i odlučiti kada i hoće li se zatvoriti u drugu fazu. Ideja je pretvoriti jednu stranu u jednosmjernu ulicu, a drugu iskoristiti za dvostranu biciklističku stazu. Također bi išlo uzdignuto raskrižje kako bi se usporio promet,” objasnio je zamjenik Šaško.
Biciklističke staze u Tomislavovoj ulici, Ulici Franje Markovića i centru bit će sufinancirane iz Fonda za zaštitu okoliša i EU prvobitno s 80%, no s obzirom na troškovnik do sada cijena će pasti na 50%, odnosno oko 400 tisuća eura je osigurano iz fonda, kazao je zamjenik Šaško.
Lijeva strana Ulice Franje Račkog trebala bi se pretvoriti u pješačko-biciklističku stazu i malo proširiti. Ulica Bana Jelačića, gdje je nogostup trenutno neupotrebljiv zbog radova i starosti, bit će obnovljena, kao i Koruška od vrha brijega do Karana. Osim toga, trebalo bi potpuno popraviti pješačku stazu u Svetokriškoj ulici s istočne strane koja je do sada bila donekle neupotrebljiva, kao i u Ulici Nikole Tesle. Početkom godine obnovljen je dio staze u Teslinoj, a ostala je još polovica jer su rubnjaci bili previsoki za vožnju, te za druge svrhe poput kolica i romobila. Supilova ulica, koja će se nakon radova na odvodnji i aglomeraciji rekonstruirati i proširiti gdje je moguće. Otprilike 700 m2 je popravaka postojećih pješačkih staza te novih znakova i iscrtavanja.
Planovi i radovi za 2025. godinu trebali bi biti provedeni na sljedećim dijelovima u gradu: Tomislavova ulica-spoj Plodine-nadvožnjak-rotor-Cubinec, Ulica Branitelja Hrvatske-istočna strana, Ulica Tadije Smičiklasa-suženje kolnika i izgradnja PB staze, Ulica Koruška-nastavak PB staze, Ulica Petra Zrinskog-PB staza sa sjeverne strane, Zagrebačka ulica-zapadna od semafora do Koruške, Ulica Josipa Buturca-pješačka staza, Zagrebačka ulica-PB staza s južne strane te rekonstrukcija Ulice Stjepana Radića i Ulice Ljudevita Gaja.
“Želim vam prije svega reći da je sve povezano. Dakle, ako ukidate nešto, morate osigurati alternativu. Ako želimo manje automobila, trebamo osigurati drugi prijevoz. Sve su to mjere, strategije, demotivacije i privlačenja; nešto se ukine, ali se nešto i dobije. Na tom principu funkcionira mobilnost u cijelom svijetu,” istaknuo je zamjenik Šaško.
Analizirana je postojeća ponuda, analizirane su ciljne skupine i korisnici, rađena su istraživanja kroz ankete, analizirana je potražnja, procijenjen je potencijal, definirane su linije, napravljena je financijska analiza.
U prvom koraku analizirane su 34 varijante linija unutar cijelog administrativnog područja grada Križevaca. Detaljnim analizama utvrđeno je da od ukupnog broja varijanti linija jedino linije unutar naselja Križevci predstavljaju valjane linije za početnu fazu uspostave autobusnog prijevoza. U drugom koraku analizirano je 14 varijanti linija unutar naselja Križevci, kao područja s najvećom razinom potencijala prijevozne potražnje. Odabrane su dvije linije na relaciji željeznički kolodvor – groblje.
Očekuje se da postoji potencijal od 780 dnevnih putovanja. Predlažu se dva mala električna vozila za do 26 putnika i jedno rezervno, 6 vozača i jedan voditelj te vozni red od 5:30 do 21:30 sati u razmacima od 40, odnosno 20 minuta.
Investicijski troškovi, koji obuhvaćaju izgradnju autobusnih stajališta, nabavu rezervnog vozila te izgradnju okretišta s punionicom, trebali bi iznositi 480 tisuća eura. Operativni troškovi uključuju operativni leasing vozila, održavanje i osiguranje vozila, plaće, trošak energije i marketinga te bi ukupni troškovi trebali biti 325 tisuća eura godišnje, odnosno 227 tisuća eura bez troškova vozila ako bi taj segment uspjeli sufinancirati iz nekog drugog izvora. Potencijalni prihod od karata bio bi 62 tisuće eura, a dodatni rashodi su operativni troškovi sustava naplate – 30 tisuća eura.
Za sami kraj, zamjenik Šaško najavio je besplatan javni prijevoz: “Pitanje je ima li smisla staviti sve u naplatu jer će sigurno demotivirati ljude da koriste, tako da vjerujem da ćemo na kraju imati nakon još jedne detaljnije analize besplatan javni prijevoz.”
Prezentacija je završila pitanjima građana, koje donosimo uskoro.